/usr/share/doc/HOWTO/hr-html/DOS-Win-na-Linux-KAKO-11.html

<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 3.2 Final//EN">
<HTML>
<HEAD>
 <META NAME="GENERATOR" CONTENT="SGML-Tools 1.0.11">
 <TITLE>S DOS/Windowsa na Linux KAKO: Malo programiranja</TITLE>
<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=ISO-8859-2">
 <LINK HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-12.html" REL=next>
 <LINK HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-10.html" REL=previous>
 <LINK HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO.html#toc11" REL=contents>
</HEAD>
<BODY>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-12.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-10.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO.html#toc11">Sadr¾aj</A>
<HR>
<H1><A NAME="s11">11. Malo programiranja</A></H1>

<P>
<H2><A NAME="Skripte"></A> <A NAME="ss11.1">11.1 Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima</A>
</H2>

<P>Ako ste koristili <CODE>.BAT</CODE> datoteke kao preèice do dugih naredbi (ja jesam,
puno), to mo¾ete odgovarajuæim alias redovima (pogledajte gornji primjer) u
profile ili .bash_profile. Ali ako su vam .BAT-ovi bili
slo¾eniji, onda æete obo¾avati jezik ljuske: moæan je kao dobri stari
QBasic, ako ne i vi¹e. Ima varijable, konstrukte kao while, for, case, if...
then... else i puno drugih moguænosti: dobra je alternativa ``pravom''
programskom jeziku.
<P>Za pisanje skripte -- ekvivalenta <CODE>.BAT</CODE> datoteci pod DOS-om -- samo
trebate napisati standardnu ASCII datoteku koja sadr¾i instrukcije, snimiti
ju, a onda uèiniti izvr¹nom naredbom <CODE>chmod +x &lt;skripta&gt;</CODE>. Ako ju
hoæete izvr¹iti, samo napi¹ite njeno ime.
<P>Malo upozorenje. Editor sustava se zove <CODE>vi</CODE> i po mom iskustvu vrlo je
te¾ak za veæinu novih korisnika. Neæu vam obja¹njavati kako ga
upotrebljavati; pogledajte knjigu Matta Welsha ili potra¾ite upute na mre¾i.
Ovdje æu reæi samo ovo:
<UL>
<LI>za ubacivanje teksta pritisnite &lt;i&gt;, a onda upi¹ite tekst;</LI>
<LI>za brisanje znakova pritisnite &lt;ESC&gt;, pa &lt;x&gt;;</LI>
<LI>za izlaz bez snimanja pritisnite &lt;ESC&gt;, pa <CODE>:q!</CODE>;</LI>
<LI>za snimanje i izlaz pritisnite &lt;ESC&gt;, pa <CODE>:wq</CODE>.</LI>
</UL>
<P>Dobar editor za poèetnika je <CODE>joe</CODE>: ako ga pokrenete kao <CODE>jstar</CODE>,
dobit æete iste tipke kao u DOSWin editoru. <CODE>jed</CODE> u WordStar ili IDE modu
je jo¹ bolji. Pogledajte dio
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-12.html#Gdje"> Gdje naæi aplikacije</A> za informacije gdje ih nabaviti.
<P>Pisanje skripti u <CODE>bash</CODE>u tako je golema tema da zahtijeva knjigu samo za
sebe i neæu dublje u nju ulaziti. Samo vam dajem primjer skripte iz koje
mo¾ete vidjeti neka osnovna pravila:
<PRE>
#!/bin/sh
# primjer.sh
# ja sam komentar
# ne mijenjajte prvi red, on mora biti tamo
echo "Ovaj sustav je: `uname -a`" # kori¹tenje izlaza naredbe
echo "Moje ime je $0" # ugraðene varijable
echo "Dali ste mi ovih $# parametara: "$*
echo "Prvi parametar je: "$1
echo -n "Kako se zovete? " ; read vase_ime
echo pogledajte razliku: "zdravo, $vase_ime" # citiranje s "
echo pogledajte razliku: 'zdravo, $vase_ime' # citiranje s '
DIROVI=0 ; DATOTEKE=0
for datoteka in `ls .` ; do
  if [ -d ${datoteka} ] ; then # ako je datoteka direktorij
    DIROVI=`expr $DIROVI + 1`  # DIROVI = DIROVI + 1
  elif [ -f ${datoteka} ] ; then
    DATOTEKE=`expr $DATOTEKE + 1`
  fi
  case ${datoteka} in
    *.gif|*jpg) echo "${datoteka}: grafièka datoteka" ;;
    *.txt|*.tex) echo "${datoteka}: tekstualna datoteka" ;;
    *.c|*.f|*.for) echo "${datoteka}: datoteka s izvornim kodom" ;;
    *) echo "${datoteka}: opæenita datoteka" ;;
  esac
done
echo "ima ${DIROVI} direktorija i ${DATOTEKE} datoteka"
ls | grep "ZxY--!!!WKW"
if [ $? != 0 ] ; then # izlazni kod zadnje naredbe
  echo "ZxY--!!!WKW nije naðen"
fi
echo "dosta... napi¹ite 'man bash' ako hoæete jo¹ informacija"
</PRE>
<P>
<H2><A NAME="ss11.2">11.2 C za vas</A>
</H2>

<P>Pod Unixom jezik sustava je C, svidjelo se to vama ili ne. Tu je i hrpa
drugih jezika (Java, FORTRAN, Pascal, LISP, BASIC, Perl, AWK...).
<P>Ako znate C, evo nekoliko uputa za one razma¾ene Turbo C++-om ili nekim
njegovim DOS roðakom. Linuxov C kompajler se zove <CODE>gcc</CODE> i nedostaju mu
svi ukrasi uobièajenih IDE pandana: nema IDE-a, izravnih uputa,
integriranog debuggera, itd. To je samo grubi kompajler komandne linije,
vrlo moæan i djelotvoran. Za kompajliranje standardnog hello.c
napi¹ite:
<PRE>
$ gcc hello.c
</PRE>

¹to æe dati izvr¹nu datoteku a.out. Ako hoæete drugo ime, napi¹ite
<PRE>
$ gcc -o hello hello.c
</PRE>
<P>Za vezanje librarya na program, dodajte prekidaè -l&lt;imelibrarya&gt;. Na
primjer, za vezanje s matematièkim libraryem:
<PRE>
$ gcc -o matematika matematika.c -lm
</PRE>
<P><CODE>-l&lt;imelibrarya&gt;</CODE> ka¾e <CODE>gcc</CODE>u da ve¾e library
/usr/lib/&lt;imelibrarya&gt;.so, pa <CODE>-lm</CODE> ve¾e
/usr/lib/libm.so.
<P>Zasad je sve u redu. Ali kad se va¹ program sastoji od vi¹e datoteka,
koristit æete alat <CODE>make</CODE>. Prepostavimo da ste napisali parser izraza:
njegova se datoteka zove parser.c i ukljuèuje dva headera,
parser.h i xy.h. A onda ¾elite koristiti funkcije iz
parser.c u drugom programu, recimo kalk.c, koji takoðer
ukljuèuje parser.h. Kakva zbrka! Kako æete kompajlirati
kalk.c?
<P>Napisat æete takozvani Makefile, koji kompajleru pokazuje
meðuovisnosti izvornih i objektnih kodova. U na¹em primjeru:
<PRE>
# Ovo je Makefile za kompajliranje kalk.c
# Pritisnite &lt;TAB&gt; gdje je oznaèeno!

kalk: kalk.o parser.o
&lt;TAB&gt;gcc -o kalk kalk.o parser.o -lm
# kalk ovisi o dvije objektne datoteke: kalk.o i parser.o

kalk.o: kalk.c parser.h
&lt;TAB&gt;gcc -c kalk.c
# kalk.o ovisi o dvije izvorne datoteke

parser.o: parser.c parser.h xy.h
&lt;TAB&gt;gcc -c parser.c
# parser.o ovisi o tri izvorne datoteke

# kraj Makefilea
</PRE>
<P>Ovu datoteku snimite kao Makefile i napi¹ite <CODE>make</CODE> za
kompajliranje programa; mo¾ete ju snimiti i kao kalk.mak i napisati
<CODE>make -f kalk.mak</CODE>. Naravno, RMP. Ne¹to uputa o C funkcijama pokrivaju
man stranice 3. dijela; na primjer,
<PRE>
$ man 3 printf
</PRE>
<P>Za otklanjanje gre¹aka koristite <CODE>gdb</CODE>. <CODE>info gdb</CODE> za njegovo
kori¹tenje.
<P>Librarya ima puno; meðu prvima koje æete ¾eljeti koristiti su <CODE>ncurses</CODE>
(efekti u tekstualnom modu) i <CODE>svgalib</CODE> (grafika na konzoli). Ako ste
dovoljno hrabri za programiranje u X11 (nije to tako te¹ko), postoje
nekoliko librarya koje pisanje X11 programa èine vrlo lakim. Pogledajte
<A HREF="http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html">http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html</A>, imajuæi pritom na umu
da Gtk postaje Linux standard.
<P>Mnogi editori mogu imitirati IDE; na primjer, <CODE>emacs</CODE> i <CODE>jed</CODE> imaju
sintaktièko osvjetljavanje, automatsko uvlaèenje, itd. Mo¾ete nabaviti i
paket RHIDE s 
<A HREF="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/debuggers/">ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/debuggers/</A>.
To je klon Borlandovog IDE-a i vjerojatno æe vam se svidjeti.
<P>
<HR>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-12.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO-10.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="DOS-Win-na-Linux-KAKO.html#toc11">Sadr¾aj</A>
</BODY>
</HTML>
doc-linux-hr 20000416.1 / usr / share / doc / HOWTO / hr-html / DOS-Win-na-Linux-KAKO-11.html
