/usr/share/doc/HOWTO/hr-html/Linux-FAQ-7.html

<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 3.2 Final//EN">
<HTML>
<HEAD>
 <META NAME="GENERATOR" CONTENT="SGML-Tools 1.0.11">
 <TITLE>Linux èesto postavljana pitanja uz odgovore: Kako napraviti ovo ili saznati ono...?</TITLE>
<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=ISO-8859-2">
 <LINK HREF="Linux-FAQ-8.html" REL=next>
 <LINK HREF="Linux-FAQ-6.html" REL=previous>
 <LINK HREF="Linux-FAQ.html#toc7" REL=contents>
</HEAD>
<BODY>
<A HREF="Linux-FAQ-8.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="Linux-FAQ-6.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="Linux-FAQ.html#toc7">Sadr¾aj</A>
<HR>
<H1><A NAME="Kako napraviti ovo ili saznati ono...?"></A> <A NAME="s7">7. Kako napraviti ovo ili saznati ono...?</A></H1>

<P>
<P>
<H2><A NAME="Kako gledati unatrag u tekstualnom modu?"></A> <A NAME="ss7.1">7.1 Kako gledati unatrag u tekstualnom modu?</A>
</H2>

<P>
<P>Uz predodreðenu amerièku mapu mo¾ete koristiti tipku &lt;SHIFT&gt; uz
&lt;PageUp&gt; i &lt;PageDown&gt; (i to one sive, a ne one na numerièkoj
tipkovnici). Ako imate ne¹to drugo, pogledajte u
/usr/lib/keytables; mo¾ete premapirati tipke ScrollUp i
ScrollDown na ¹to god ¾elite -- na primjer, na tipke koje postoje na AT
tipkovnici s 84 tipke.
<P>Program screen, 
<A HREF="http://vector.co.jp/vpack/browse/person/an010455.html">http://vector.co.jp/vpack/browse/person/an010455.html</A>, omoguæava
pretra¾ivanje veæ prikazanog teksta i ``slikanje'' tekstualnih zaslona.
<P>Kolièinu teksta ne mo¾ete poveæati jer se on pohranjuje u video memoriji.
Meðutim, mo¾da æete dobiti vi¹e u svakoj virtualnoj konzoli ako smanjite
njihov ukupni broj. Pogledajte <CODE>linux/tty.h</CODE>.
<P>
<H2><A NAME="Kako se prebacuje izmedu virtualnih konzola? Kako ih ukljuciti?"></A> <A NAME="ss7.2">7.2 Kako se prebacuje izmeðu virtualnih konzola? Kako ih ukljuèiti?</A>
</H2>

<P>
<P>U tekstualnom modu pritisnite lijevi &lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt; do
&lt;ALT&gt;-&lt;F12&gt; za prebacivanje na <CODE>tty1</CODE> do <CODE>tty12</CODE>; desni
&lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt; daje <CODE>tty13</CODE> itd. Za prebacivanje iz X Windowa
trebate pritisnuti &lt;CTRL&gt;-&lt;ALT&gt;-&lt;F1&gt;, itd.;
&lt;ALT&gt;-&lt;F5&gt; ili ¹to veæ vratit æe vas natrag.
<P>Ako ¾elite koristiti VC za obièni login, uvrstite ju u /etc/inittab
koji kontrolira koji terminali i virtualne konzole imaju login promptove.
Napomena: X-u treba barem jedan slobodan VC kako bi se pokrenuo.
<P>
<H2><A NAME="Kako postaviti vremensku zonu?"></A> <A NAME="ss7.3">7.3 Kako postaviti vremensku zonu?</A>
</H2>

<P>
<P>Uðite u direktorij /usr/lib/zoneinfo; ako ga nemate, nabavite
paket timezone. Izvorni kod nalazi se na 
<A HREF="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/admin/time/timesrc-1.2.tar.gz">ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/admin/time/timesrc-1.2.tar.gz</A>.
<P>Zatim napravite simbolièku vezu <CODE>localtime</CODE> koja pokazuje na jednu od
datoteka u tom direktoriju (ili poddirektoriju), te jo¹ jednu,
<CODE>posixrules</CODE>, koja pokazuje na <CODE>localtime</CODE>. Na primjer:
<PRE>
ln -sf Europe/Zagreb localtime
ln -sf localtime posixrules
</PRE>

Ta æe promjena vrijediti odmah -- isprobajte <CODE>date</CODE>(1).
<P>Man stranica za tzset opisuje postavljanje vremenske zone. Neki programi
prepoznaju varijablu okru¾ja TZ, no to je po POSIX-u pogre¹no.
<P>Takoðer provjerite da je sat va¹eg Linux kernela postavljen na toèno
GMT vrijeme -- napi¹ite <CODE>date -u</CODE> i provjerite da li se prikazuje
toèno UTC vrijeme. (Pogledajte 
<A HREF="Linux-FAQ-6.html#Sat mi je vrlo netocan."> Sat mi je vrlo netoèan.</A>).
<P>
<H2><A NAME="Koju verziju Linuxa i ime racunala koristim?"></A> <A NAME="ss7.4">7.4 Koju verziju Linuxa i ime raèunala koristim?</A>
</H2>

<P>
<P>Napi¹ite
<PRE>
uname -a
</PRE>
<P>
<H2><A NAME="Kako iskljuciti ili ukljuciti izbacivanja corea?"></A> <A NAME="ss7.5">7.5 Kako iskljuèiti ili ukljuèiti izbacivanja corea?</A>
</H2>

<P>
<P>Pomoæu naredbe ulimit u bashu, limit u tcshu ili rlimit u kshu. Za detalje
pogledajte odgovarajuæe man stranice.
<P>To utjeèe samo na programe pokrenute iz te ljuske (izravno ili neizravno), a
ne na cijeli sustav.
<P>Ako ¾elite ukljuèiti ili iskljuèiti izbacivanje <CODE>core</CODE> za sve procese,
mo¾ete promijeniti predodreðeno stanje u <CODE>linux/sched.h</CODE> --
pogledajte definiciju za <CODE>INIT_TASK</CODE> te <CODE>linux/resource.h</CODE>.
<P>
<H2><A NAME="Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?"></A> <A NAME="ss7.6">7.6 Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?</A>
</H2>

<P>
<P>Proèitajte <B>Kernel HOWTO</B> ili <CODE>README</CODE> koji dolazi s distribucijom
kernela na 
<A HREF="ftp://ftp.cs.helsinki.fi/pub/Software/Linux/Kernel/">ftp://ftp.cs.helsinki.fi/pub/Software/Linux/Kernel/</A>
i njegovim mirrorima (pitanje 
<A HREF="Linux-FAQ-2.html#Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?"> Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?</A>). Mo¾da neku
verziju izvornog koda kernela veæ imate instaliranu na svom sustavu, ali ako
ste ju dobili kao dio standardne distribucije vjerojatno je pone¹to
zastarjela (to nije problem ako samo ¾elite sami konfigurirati svoj kernel,
ali vjerojatno jest ako vam treba nadogradnja).
<P>Na novijim kernelima mo¾ete (i trebali biste) koristiti ove mete za
kompajliranje. Sjetite se da vi¹e meta mo¾ete odrediti jednom naredbom.
<PRE>
make clean dep install modules modules_install
</PRE>
<P>Takoðer obnovite meðuzavisnosti modula.
<PRE>
depmod -a
</PRE>
<P>Nemojte zaboraviti nakon kopiranja kernela na root particiju pokrenuti LILO
kako bi se dotièni i dignuo -- Makefile novijih kernela zato ima posebnu
metu ``zlilo''; probajte 
<PRE>
make zlilo
</PRE>
<P>Kerneli s neparnim manjim brojem verzije (tj. 1.1.x, 1.3.x) su izdanja za
testiranje; stabilni kerneli imaju parne manje verzije (1.0.x, 1.2.x). Ako
¾elite testirati kernele vjerojatno se trebate pretplatiti na mailing listu
linux-kernel (pitanje 
<A HREF="Linux-FAQ-2.html#Koje su mailing liste?"> Koje su mailing liste?</A>).
<P>
<H2><A NAME="Mogu li imati vise od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?"></A> <A NAME="ss7.7">7.7 Mogu li imati vi¹e od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?</A>
</H2>

<P>
<P>Da, ali dva obièna porta koji dijele interrupt neæete moæi koristiti
istovremeno (bez nekih èarolija). To je ogranièenje arhitekture ISA
sabirnice.
<P>Za informacije o moguæim rje¹enjima i zaobila¾enjima ovog problema
pogledajte <B>Serial HOWTO</B>.
<P>
<H2><A NAME="Kako napraviti disketu s koje se moze dici sustav?"></A> <A NAME="ss7.8">7.8 Kako napraviti disketu s koje se mo¾e diæi sustav?</A>
</H2>

<P>
<P>Na njoj napravite datoteèni sustav s direktorijima <CODE>bin</CODE>, <CODE>etc</CODE>,
<CODE>lib</CODE> i <CODE>dev</CODE> -- sve ¹to vam treba. Na njega instalirajte kernel i
namjestite LILO da ga di¾e s diskete (pogledajte dokumentaciju LILO-a u
<CODE>lilo.u.*.ps</CODE>).
<P>Ako sami podesite kernel (ili LILO-u ka¾ete da ka¾e kernelu) da ima RAM disk
iste velièine kao ¹to je disketa, RAM disk æe se pri dizanju uèitati kao root
umjesto diskete.
<P>Pogledajte <B>Dizanje KAKO</B>.
<P>
<H2><A NAME="Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?"></A> <A NAME="ss7.9">7.9 Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski,</A>
 itd.?</H2>

<P>
<P>Za novije kernele nabavite 
<A HREF="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz"> /pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz</A> sa <CODE>sunsite.unc.edu</CODE>.
Provjerite da li ste uzeli odgovarajuæu verziju; morate koristiti paket koji
ide uz verziju va¹eg kernela. 0.90 bi trebala raditi s kernelima od verzije
1.0
<P>Za starije kernele morate urediti Makefile na vrhu, u
/usr/src/linux.
<P>Vi¹e æe vam pomoæi <B>The Linux Keyboard and console HOWTO</B> Andriesa
Brouwera, na 
<A HREF="ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/">ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/</A>.
<P>
<H2><A NAME="Kako natjerati NUM LOCK da se sam pali?"></A> <A NAME="ss7.10">7.10 Kako natjerati NUM LOCK da se sam pali?</A>
</H2>

<P>
<P>Koristite program setleds, na primjer (u /etc/rc.local ili
jednoj od datoteka iz <CODE>/etc/rc.d/*</CODE>):
<PRE>
for b in 1 2 3 4 5 6 7 8
do
     setleds +num &lt; /dev/tty$b > /dev/null
done
</PRE>
<P>setleds je dio paketa kbd (pogledajte 
<A HREF="#Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?"> Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?</A>).
<P>A mo¾ete i promijeniti kernel. KBD_DEFLEDS mora biti definiran kao
<CODE>(1 &lt;&lt; VC_NUMLOCK)</CODE> u <CODE>linux/drivers/char/keyboard.c</CODE>.
<P>
<H2><A NAME="Kako postaviti pocetne boje terminala?"></A> <A NAME="ss7.11">7.11 Kako postaviti poèetne boje terminala?</A>
</H2>

<P>
<P>Ova bi skripta trebala funkcionirati na VGA konzolama:
<PRE>
for n in 1 2 4 5 6 7 8; do 
        setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > /dev/tty$n
done
</PRE>

Zamijenite sa svojim omiljenim bojama i koristite <CODE>/dev/ttyS$n</CODE> za
serijske terminale.
<P>Za obnavljanje nakon ¹to se korisnik odlogira (ako je ne¹to mijenjano):
<P>U /etc/inittab zamijenite ``<CODE>getty</CODE>'' (ili ``<CODE>mingetty</CODE>'' ili
``<CODE>uugetty</CODE>'' ili ¹to veæ imate) s ``<CODE>/sbin/mygetty</CODE>''.
<PRE>
#!/bin/sh
setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > $1
exec /sbin/mingetty $@
</PRE>
<P>[Jim Dennis]
<P>
<H2><A NAME="Kako dobiti vise od 128 MB swapa?"></A> <A NAME="ss7.12">7.12 Kako dobiti vi¹e od 128 MB swapa?</A>
</H2>

<P>
<P>Koristite nekoliko swap particija ili datoteka -- Linux podr¾ava do 16
swap podruèja, a svako mo¾e biti najvi¹e 128 MB.
<P>Kod vrlo starih kernela najveæa velièina swap particije bila je 16 MB.
<P>Linux na strojevima sa stranicom od 8 kB, kao ¹to je Alpha i Sparc64,
podr¾ava swap particije velièine do 512 MB. Ogranièenje od 128 MB dolazi od
PAGE_SIZE*BITSPERBYTE na strojevima sa stranicom od 4 kB, ali je 512 MB na
strojevima sa stranicom od 8 kB. Ogranièenje je tu jer mapa za alociranje
koristi samo jednu stranicu.
<P>Datoteka <CODE>linux/mm/swapfile.c</CODE> sadr¾i sve soène detalje.
<P>[Peter Moulder, Gordon Weast]
<P>
<HR>
<A HREF="Linux-FAQ-8.html">Sljedeæi dio</A>
<A HREF="Linux-FAQ-6.html">Prethodni dio</A>
<A HREF="Linux-FAQ.html#toc7">Sadr¾aj</A>
</BODY>
</HTML>
doc-linux-hr 20000416.1 / usr / share / doc / HOWTO / hr-html / Linux-FAQ-7.html
